Ako ne zamjećujemo da amaterizam i kič ležerno promoviraju neki eminentni povjesničari umjetnosti, likovni kritičari, znameniti i elitni muzeji – s nama nešto nije u redu. Gotovo da nema galerijskog prostora, medija, kulturne novinske rubrike koji pokazuje beskompromisnu dosljednost u kriterijima. To začinjava profaniran i kičast način na koji se zna govoriti i pisati o materiji koja se naziva umjetnošću. Kao urednica Konture (od 156. broja), tvrdim i da su ponekad preveliki pritisci onih koji sami sebe ubrajaju u umjetnost prije nego što ih struka bez nametanja odabere za valorizaciju, umjetnika s malo talenta, djela i ideja.
No, upravo takvi će se naći u institucijama i u medijima jer se profesionalnost struke ne njeguje dovoljno. Stoga produkciji našeg vremena mogu suditi tek oni koji imaju pravi odmak. Premda je u posljednjem stoljeću poimanje vizualne umjetnosti prošireno, nije razlog da se materija unaprijed svodi na sličnu ili istu ravan, ne drži istančanih preduvjeta i podržava ama baš svu građu. A što nam je onda činiti kad smo zaboravili da „borba protiv kiča nije samo borba protiv nečeg lošeg ili manje vrijednog, nego protiv stvarnog zla koje nas materijalno i moralno skupo stoji“, kako je pisao Radoslav Putar. Možda vratiti se na izvorne postavke, ponoviti gradivo i razmisliti što je to kič a što određuje umjetnost? I zaista, u savjesnu postavljanju pitanja što je umjetnost, doima se malo toga što danas nećemo vidjeti kao kič. Čak i u tzv. korištenju strategija kiča, granice između umjetnosti i kiča katkad postaju teško vidljive.
Bilo je puno motiva da sam ovoga puta za temu broja odabrala Kič i umjetnost – kao strategija, inspiracija ili laž. O njoj sam razgovarala s Markom Vučetićem, Jagorom Bučanom, Verom Ćuže Abramović i s Feđom Gavrilovićem. Motiviran temom, Vinko Srhoj napisao je esej o odnosu originala i kopije. A na temu kiča, nadovezat ćemo se i u sljedećem broju, i opet je nećemo iscrpiti. Kao revni pratitelj Venecijanskog bijenala Vinko Srhoj napisao je i osvrt na ovogodišnju smotru, a mogu se čitati i kolumne, prikazi raznih izložbi; Lovre Artukovića, Tomislava Gotovca, Marine Abramović, Johna Miličića, Mirana Šabića i Domagoja Rogine, kao i razgovori s Vladom Martekom i Anom Ratković Sobota. Od ovog broja vraća se Kontura plus koju uređuje Zdravko Mihočinec.
Nevenka Šarčević
Uvodnik u 164. broj Konture